BLOG

Penzijski staž/staž osiguranja ukoliko nisu uplaćeni doprinosi
Penzijski staž – zbir svih vremenskih perioda koji su provedeni unutar obaveznog osiguranja i svih vremenskih perioda provedenih van obaveznog osiguranja, koji se pod određenim uslovima računaju u penzijski staž.
Staž osiguranja – samo oni vremenski periodi koji su provedeni unutar obaveznog osiguranja, s tim što taj staž može da se računa sa efektivnim i uvećanim trajanjem (tzv. beneficirani staž). Najčešći oblik ovog staža u praksi je radni staž, odnosno staž koji je proveden u radnom odnosu.
Dakle, penzijski staž na osnovu koga se ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obuhvata staž osiguranja, kao i poseban staž (o kome ćemo govoriti u okviru druge teme), te vrijeme koje se računa u penzijski staž po propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Staž osiguranja podrazumijeva staž osiguranja sa efektivnim trajanjem i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem. U staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme koje je osiguranik poslije 15. godine života proveo u obaveznom ili dobrovoljnom osiguranju, za koje je uplaćen doprinos.
Jedan od problema sa kojima se osiguranici (radnici) nerijetko susreću je neuplaćivanje doprinosa od strane poslodavca, kao i odbijanje entitetskih nosilaca osiguranja (Fond PIO RS ili FZ MIO/PIO) da u staž osiguranja uračunaju i vrijeme koje je obveznik proveo u osiguranju, a za koje mu poslodavac nije uplatio doprinose. Međutim, stav Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz 2022. godine ide u korist osiguranika (radnika), odnosno, Ustavni sud u svojoj odluci u predmetu broj AP 106/21 zaključuje da je došlo do povrede apelantovog prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju u situaciji kada je javna vlast odbila da prilikom obračuna apelantove penzije valorizira i period u kojem je bio zaposlen u organu javne vlasti, iako za taj period nisu uplaćeni doprinosi, jer je javna vlast postupala suprotno načelu dobrog upravljanja i nije kao apelantov poslodavac u njegovu korist uplatila doprinose, niti je tu grešku ispravila u postupku nadzora nad obračunom i plaćanjem doprinosa, već je cijeli teret greške države stavljen na apelanta.
Iako je ovaj stav Ustavnog suda Bosne i Hercegovine novijeg datuma, vjerujem da će isti trasirati put za rješavanje ovog uvijek aktuelnog pitanja.
Advokat Igor Đurić